Beograd važi za grad koji nikad ne spava. Poznat je po svojoj bogatoj istoriji, dinamičnom noćnom životu i gostoljubivim stanovnicima. Ali, da li ste znali da je Beograd podeljen na 17 opština, od kojih svaka poseduje jedinstvene karakteristike i atrakcije?
U ovom tekstu, tob.co.rs vas vodi na putovanje kroz najpoznatije beogradske opštine i otkriva sve što imaju da ponude.
Čukarica – opština na obali ‚‚beogradskog mora”
Čukarica, beogradska opština sa bogatom istorijom, dobila je ime po mehani Stojka Čukara iz 1850. godine koja se nalazila prekoputa današnje Ade Ciganlije u Radničkoj ulici, na mestu gde se Topčiderska reka uliva u Savu. U 20. veku Čukarica je bila važan industrijski deo Beograda. Mnoge poznate fabrike nalazile su se na području Čukarice, uključujući i najpoznatiju Šećeranu, prvu u Srbiji.
Čukarica danas ima 194.234 stanovnika, a njeno najpopularnije stambeno i poslovno područje naselje je Banovo brdo, centar Čukarice na kom se nalazi i sedište opštine.
Ova beogradska opština obiluje prirodnim bogatstvima i izletištima na koja su njeni stanovnici posebno ponosni, a Savsko jezero, Ada Ciganlija i Košutnjak samo su neka od njih.
Novi Beograd – beogradska opština s najvećim brojem stanovnika
Novi Beograd, prvobitno nazvan ‚‚grad svetla, sunca i budućnosti”, je najnaseljenija opština u Beogradu sa preko 214.000 stanovnika. Ime je dobio zbog svoje veličine, ali i istoimene kafane sa Tošinog Bunara iz 1924. Njegova izgradnja započeta je 1948. godine na močvarnom tlu, a danas predstavlja pravi grad unutar grada koji su gotovo u potpunosti izgradili omladinci.
Prva naselja na ovom prostoru datiraju iz vremena turske vladavine, dok je moderna izgradnja počela u 20. veku. Novi Beograd je poznat po brojnim poslovnim centrima, Palati Srbije, Studentskom gradu i bogatom noćnom životu na splavovima duž Save i Dunava. Nažalost, poseduje samo jedan muzej – Muzej savremene umetnosti.
Palilula – najveća opština u Beogradu
Beogradska opština Palilula je poznata po svojoj bogatoj istoriji i raznolikosti. Veruje se da su joj ime dali u 19. veku pušači koji su smeli da pale duvan samo van gradskih zidina, jer je u centru to bilo strogo zabranjeno.
Palilula je bila dom mnogih srpskih velikana od kojih treba istaći Milutina Milankovića, čiji je rad bio ključan za razumevanje pulsa klimatske istorije Zemlje i predviđanje klimatskih promena. Danas, Palilula broji 173.521 stanovnika i predstavlja važan privredni centar sa preko 12.000 registrovanih preduzeća, a nosi titulu i najveće opštine u Beogradu.
Ova opština je jedinstvena po tome što su u njoj zastupljene gotovo sve privredne grane, uključujući poljoprivredu i zanatstvo.
Rakovica – dom čuvenog beogradskog manastira
Rakovica, beogradska opština sa bogatom istorijom, prvi put se pominje u pisanim dokumentima 1560. godine kada su Turci pravili popis stanovništva.
Ime je dobila po nekadašnjoj čistoj i velikoj Rakovičkoj reci, koja je danas samo potočić, a u kojoj su u prošlosti živeli brojni rakovi. Delovi opštine su nekada pripadali različitim rejonima, pa je tako ona svrstavana kao deo Čukarice od 1960. do 1964.
Rakovica je bila jedina beogradska opština koja je za vreme NATO agresije na SRJ bila bombardovana svake noći i tada je pretrpela veliku štetu.
Danas je dom za preko 108.000 stanovnika, a njena najveća i najstarija naselja su Resnik i Kneževac. Poznata je po manastiru Rakovica, koji je osnovan u drugoj polovini 14. veka i gde su sahranjena dva srpska patrijarha: Dimitrije i Pavle.
Savski venac – simbol Beograda
Savski venac, jedna od najstarijih beogradskih opština, dobila je ime po svom položaju uz obalu Save. Formiran je 1957. godine spajanjem opština Topčidersko brdo i Zapadni Vračar.
Danas broji 39.122 stanovnika. Poznat je po bogatom kulturnom i istorijskom nasleđu, ali i po činjenici da se u porodilištima na ovoj opštini rađa najveći broj Beograđana. Sa 81 kulturnim dobrom, brojnim državnim institucijama, mostovima preko Save, kultnim Beogradskim sajmom, ali i mnogobrojnim novoizgrađenim zgradama uz reku, zaista je jedinstveno mesto za život.
Savski venac je dom mnogih kulturnih institucija, uključujući Studentski kulturni centar i Jugoslovensko dramsko pozorište.
Stari grad – mešavina modernog i tradicije
Stari grad je istorijsko jezgro Beograda, nastalo spajanjem opština Stari grad, Skadarlije i dela Terazija 1957. godine. Danas je dom za oko 48.450 stanovnika.
Poznat je kao turistički i kulturni centar, sa brojnim znamenitostima poput Beogradske tvrđave, Kalemegdana, Knez Mihailove ulice i boemske četvrti Skadarlije. Ova opština čuva tragove prošlih vekova, sa preko 200 objekata pod zaštitom države, čineći je pravim turističkim rajem.
Voždovac – opština srpskih velikana
Voždovac je beogradska opština sa bogatom istorijom koja seže od vremena Karađorđa, preko Drugog svetskog rata, do danas. Nekada nazivan VI rejon, Voždovac danas broji 158.213 stanovnika.
Poznat je po brojnim istorijskim znamenitostima i po tome što je bio dom mnogih velikih srpskih junaka uključujući Stepu Stepanovića, Vasu Čarapića i heroinu Milunku Savić. Takođe, na teritoriji Voždovca nalazio se i ozloglašeni Banjički logor za vreme Drugog svetskog rata.
Vračar – omiljena i najmanja beogradska opština
Vračar je beogradska opština sa bogatom istorijom koja seže još od 16. veka. Danas je ovo najgušće naseljena opština u Beogradu sa 56.333 stanovnika i već godinama najpoželjniji kraj Beograda za život.
Vračar je poznat po Hramu Svetog Save, najvećem pravoslavnom hramu na Balkanu, kao i po brojnim muzejima, spomenicima, restoranima i kafanama. Srce Vračara čini Kalenić pijaca, jedna od najstarijih tržnica u Beogradu.
Zemun – raj za boeme i ljubitelje Dunava
Zemun, nekada zaseban grad poznat kao Taurunum u vreme Kelta i Rimljana, danas je deo Beograda sa preko 168.000 stanovnika. Kroz istoriju je bio pod vlašću različitih naroda, uključujući Hune, Slovene, razna germanska plemena, Avare i kasnije Turke i Austrougare.
Danas je poznat po bogatom istorijskom nasleđu, brojnim kafanama i manifestacijama, najlepšem dunavskom keju u Beogradu, kao i po omiljenoj letnjoj destinaciji Zemunaca – popularnom kupalištu Lido. Simbol Zemuna je čuvena kula Gardoš, manje poznata pod nazivom Milenijumski spomenik, idealna lokacija za pravljenje lepih uspomena u vidu fotografija.
Zvezdara – opština dovoljno daleko od gradske vreve, a opet blizu
Zvezdara, gradska opština u Beogradu, poznata je po Astronomskoj opservatoriji, otvorenoj 1932. godine na inicijativu profesora Milana Nedeljkovića. Nekada daleko od grada, danas je gusto naseljena sa 151.808 stanovnika i veoma dobro povezana.
U prošlosti je bila poznata kao ciglarski kraj, a između dva svetska rata bila je dom mnogim etničkim grupama. Danas je Zvezdara poznata po Zvezdarskoj šumi, omiljenom mestu za odmor i rekreaciju stanovnika ovog dela Beograda, ali i čuvenom pozorištu – Zvezdara teatru.
Sve beogradske opštine su jedinstvene po nečemu. One odišu duhom prošlih vremena i pričaju priče o burnoj prošlosti naše lepe prestonice. Bilo da tražite mir i opuštanje u prirodi Zvezdare i Čukarice, želite da iskusite život boema na Zemunskom keju ili u nekoj od kultnih kafana Starog Grada i Vračara, sigurni smo da ćete pronaći savršenu opštinu za odmor u Beogradu, ali i preseljenje u srpsku prestonicu, zašto da ne?