Beogradski maraton je jedna od najvećih i najmasovnijih sportskih manifestacija u Srbiji. Maraton u Beogradu je nastao kao ideja da se obnovi trka iz 1910. godine, čija je trasa podrazumevala relaciju Obrenovac-Beograd.
Prvi maraton u glavnom gradu je održan 8. maja 1988. godine, na inicijativu legendarnog novinara radio-stanice Studio B, Đoke Vještice i Brane Radovića, prvog urednika Studija B. Tadašnja trasa beogradskog maratona je iznosila 23 kilometara, sa nekoliko prolaznih ciljeva, a u prvoj trci su učestvovali samo domaći takmičari.
Već druga maratonska trka je bila znatno duža, neverovatnih 46,7 kilometara, čiji je start i cilj bio ispred Doma Narodne skupštine. Te godine se po prvi put na beogradskom maratonu prijavilo nekoliko maratonaca iz drugih država.
Skupština grada Beograda je godine 2003. donela odluku kojim je maraton kao beogradska manifestacija, proglašen događajem od posebnog značaja za Grad Beograd. Ono što je velika prednost Beogradskog maratona je to što je prilagođen svim uzrastima i predstavlja atrakciju za sve generacije, pa je podeljen u nekoliko trka:
- Dečji maraton – trka namenjena najmlađima
- Trka zadovoljstva – trka sa najvećim brojem učecnika
- Polumataron – namenjen ozbiljnim trkačima; uređen po svim standardima
- Maraton – namenjen najspremnijim trkačima i glavna trka manifestacije u Beogradu
U daljem tekstu saznajte zanimljivosti koje opisuju Beogradski maraton, kao i određene novine koje su dopunjavale samu manifestaciju i doprinele tome da maraton u Beogradu bude ono što je danas, veoma značaj događaj u glavnom gradu.
Veoma atraktivna trasa Beogradskog maratona
Kada je u pitanju maraton Beograd se može pohvaliti jednom veoma popularnom i svetskom sportskom manifestacijom koja privlači ljude iz svih krajeva sveta. Sama trasa Beogradskog maratona se menjala kroz godine, kao i dužina kompletne staze.
Danas, start maratona predstavlja raskrsnica ulica Bulevar kralja Aleksandra i Resavska, dok je cilj ispred hotela Moskva, na Terazijama. Godine 2017, trasa Beogradskog maratona je malo izmenjena, tako da nova trasa od tada obuhvata i Most na Adi Ciganliji.
Kada je u pitanju Beogradski maraton Trka zadovoljstva je deo velike sportske manifestacije u Beogradu koja je najviše posećena. Staza Trke zadovoljstva iznosi 5000 metara. Na Trku zadovoljstva se odlučuju mnogi, bez obzira na uzrast i pol, i sama trka ne mora da podrazumeva konstantno trčanje, već i laganu šetnju.
Polumaraton je ipak nešto ozbiljnijeg karaktera i namenjen je za nešto ozbiljnije trkače. Polumaratonska staza iznosi 21.1 kilometara. Trase svih trka su veoma zanimljive, tako da svi trkači bilo koje trke mogu da uživaju u prelepim ulicama i pejzažima Beograda.
Beogradski maraton – najznačajnije godine u istoriji za maraton u Beogradu
Treći po redu Beogradski maraton je nesumnjivo doneo brojne novine kada je reč o ovom tipu manifestacije u Beoradu. Godine 1990. dužina maratona se menja, tako da se trasa Beogradskog maratona smanjila na 42,195 kilometara, koliko iznosi i danas. Iste godine, ova beogradska manifestacija se popela stepenicu više i postala prva prava maratonska trka Beogradskog maratona.
Trasirana je i izmerena nova staza, koja je ista kao i danas. Staza je dobila sertifikat, a Beogradski maraton je postao član AIMS-a. Na ovom maratonu su učestvovali maratonci iz petnaestak zemalja, a uz maratonsku trku, u program su uvršteni i beogradski polumaraton i “Trka zadovoljstva” na 5 kilometara.
Zbog početka sukoba na području bivše SFRJ, 1991. godine, na maraton u Beograd je došlo samo 200 takmičara. Šesti po redu maraton je održan 1993. godine i te godine se prvi put održao Dečji maraton na Terazijama u centru grada. Zbog sankcija i blokade zemlje, učesnici trke su dočekivani na aerodromima u susednim državama, a potom su dovoženi u Beograd.
Godine 1999. trka i sav program su otkazani zbog NATO bombardovanja, ali je Beogradski maraton održan pod sloganom “Zaustavite rat – trčite svetom”. To je bio prvi maraton u svetu u uslovima ratnog stanja. Ova manifestaciona maratonska trka je posebna i po tome što je 39 maratonaca složno pretrčalo celu stazu za nešto više od tri sata, ušavši zajedno u cilj visoko podignutih ruku.
Maraton u Beogradu se 2003. godine održao u oktobru, iako se godinama ispred održavao u aprilu. Naredne godine, maraton je vraćen u stari termin, u aprilu. Na Beogradski maraton je 2008. godine, prvi put donet maratonski plamen i to je bio prvi put u Evropi da se maratonski plamen pojavio van granica Grčke. Takođe, ove godine je oboren dotadašnji polumaratonski rekord i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.
Još jedna novina na Beogradskom maratonu iz 2008. godine je to što su se uvele okrepne stanice sa voćem i šećerom, za razliku od prošlih godina kada su trkači mogli da se okrepe samo vodom. Godina 2010. je posebna po tome što su se te godine posle duže pauze vratile medalje i za polumaratonce.
Beogradski maraton i nagrade za učesnike
Godinama unazad, maratonci koji na cilj stignu prvi, drugi i treći, u ženskoj i u muškoj kategoriji, dobijaju određene novčane nagrade. Danas je to nešto drugačije, pa prvih pet mesta dobijaju novčanu nagradu. Postoje propozicije koje se moraju ispoštovati – nagrade se neće isplaćivati za rezultate sporije od 2:24:59 u muškoj kategoriji, a za žene za rezultate sporije od 2:59:59.
Kada je u pitanju polumaraton, situacija je nešto drugačija, pa u skladu sa dužinom trase postoje i propozicije koje se moraju ispoštovati kako bi se uručila nagrada – novčane nagrade neće biti isplaćene ukoliko takmičar trku završi sa vremenom sporijim od 1:11:59 u muškoj kategoriji i 1:27:59 u ženskoj kategoriji.
Novčane nagrade su se menjale u prošlosti, tako da danas iznose nekoliko hiljada evra za prvo mesto, i nekoliko stotina evra za četvrto i peto mesto. Takođe, novčani bonusi očekuju one koji postave novi svetski ili evropski rekord. Te nagrade su znatno veće, ali je svakako teže osvojiti ih. Za rekordere staze, obezbeđene su i određene premije.
Sve što niste znali o Beogradskom maratonu
Vremenski limit za maratonsku trku je šest časova. Kako trka počinje u 10h, proglašenje prva tri takmičara u apsolutnom plasmanu u maratonu, i za muškarce i za žene, tradicionalno se održava na bini u cilju u 13:15. Svi takmičari kojima bude potrebno dodatno vreme za završetak trke, neće moći regularno da završe maratonsku trku i dobiju zasluženu medalju.
Za eventualne žalbe i prigovore na regularnost takmičenja, trkači se moraju obratiti glavnom sudiji u cilju i platiti određenu taksu. Ukoliko se žalba proglasi neosnovanom, Vrhovna sudijska komisija vraća novac takmičaru koji je uložio prigovor.
U muškoj kategoriji, maratonci iz Kenije su godinama odnosili pobede na beogradskom maratonu. Godine 2018. prvi put je u cilj prvi stigao srpski maratonac. Međutim, kako je stazu pretrčao za 2:45:23, postavilo se pitanje da li će dobiti zasluženu novčanu nagradu pored medalje i pehara, jer je njegovo vreme bilo sporije od postavljenih maratonskih propozicija.
Na početku postojanja, Beogradski polumaraton nije uključivao podelu medalja svim učesnicima, samo onima koji stignu na cilj prvi, drugi ili treći. Od 2008. godine se to promenilo, pa danas svi učesnici i maratona i polumaratona, za završenu trku u dozvoljenom vremenskom periodu, dobijaju zaslužene medalje.
Godine 2018, Beogradski maraton je dobio najznačajnije priznanje u oblasti maratona i uličnih trka “AIMS Social Award”. Na Gala svečanosti, u Atini
Beogradski maraton je veoma značajan prolećni događaj na teritoriji glavnog grada, jer sa njim počinje sezona svih gradskih dešavanja. Svako proleće, već više od 30 puta, održava se maraton u Beogradu, tradicionalno u aprilu.
Ukoliko i vi volite da trčite i želite da budete deo ovogodišnjeg maratona, prijava i uplata na dan same trke nije moguća, pa mislite o tome i na vreme obezbedite sebi mesto i broj za Beogradski maraton. Trka zadovoljstva je ista kao i svih prethodnih godina, a pravo učešća imaju svi koji žele.