Crkva Svetog Marka u Beogradu – istorija i zanimljivosti

Crkva Svetog Marka u Beogradu – istorija i zanimljivosti

Crkva Svetog Marka u Beogradu krije mnogo više nego što mnogi Beograđani mogu da zamisle. Naime, crkva Svetog Marka se gradila od davne 1931. godine do 1940. godine na Tašmajdanu, a sama izgradnja je prekidana nekoliko puta, pa je ova crkva važila za jedinu pravoslavnu crkvu u Beogradu koja je dugi niz godina bila potpuno neoslikana.

Po stilu gradnje je uređena u duhu sprskog srednjovekovnog graditeljstva, po ugledu na manastir Gračanicu. Ova srpska pravoslavna svetinja ima veoma bogatu riznicu i ikona i verskih spisa. U daljem tekstu saznajte kakvu istoriju krije crkva Svetog Marka, kao i zbog čega je ovaj hram jedinstven u svetu.

Crkva Svetog Marka – burna i duga istorija izgradnje

Uz zdanje kao što je crkva Svetog Marka Beograd se nesumnjivo može pohvaliti građevinom koja svojim izgledom krasi okolinu jednog od najlepših gradskih parkova, park Tašmajdan.

Još 1930. godine, na prostoru gde se danas nalazi crkva Svetog Marka, postojala je stara crkva koja je nosila isto ime. U tadašnje vreme, Beograđani su je zvali i “grobljanska crkva”, jer se nalazila uz Staro groblje, koje je do 1886. godine zauzimalo prostor današnjeg parka, pre preseljenja na Novo groblje ili Vladanovac.

Crkva Svetog Marka u Beogradu je građena u periodu od 1931. do 1940. godine, prema planovima arhitekata Branka i Petra Krstića. Braća Krstić su napravili plan po uzoru i ugledu na manastir Gračanicu, pa je ovaj hram najsrodniji veoma značajnom srpskom manastiru kako po izgledu, tako i po načinu same gradnje.

Krajem 1837. godine bili su završeni spoljašnji radovi na novoj crkvi. Radovi su koštali tadašnjih šesnaest miliona dinara, pa ne čudi što crkvena opština nije imala dovoljno novca da dovrši crkvu i kompletnu njenu unutrašnjost. Kako nije bilo novca, crkva Svetog Marka u Beogradu je veoma dugo bila najveća neoslikana crkva u glavnom gradu.

Izgled koji parira svetskim verskim građevinama

Kada su u pitanju crkve u Beogradu, crkva Svetog Marka zauzima posebno mesto u glavnom gradu jer pored velelepnog izgleda, ostavlja veličanstven i snažan utisak kada se kroči u nju.

U proteklih nekoliko godina se veoma radilo na samom izgledu crkve, pa i spoljašnjost i unutrašnjost hrama odišu nekim posebnim duhom koji nijednog vernika ne ostavlja ravnodušnim.

Crkva Svetog Marka se u odnosu na druge crkve u Beogradu izdvaja i  svojom površinom. Duga je 62 metara, a široka 45 metara, dok je visina glavne kupole do krsta neverovatnih 60 metara. Na ulazu u crkvu se nalazi ikona Svetog apostola i jevanđeliste Marka iz 1961. godine, urađena u mozaiku.

Kada je u pitanju crkva Svetog Marka liturgija je bogusluženje tokom kojeg hram može da primi oko dve hiljade vernika. Kompletna crkva je oblikovana u duhu arhitekture srpsko-vizantijskog stila.

Unutrašnjost crkve je impozantna, pa ne čudi što se smatra da ova crkva parira mnogim poznatim verskim građevinama sveta. Ikonostas je rađen u mozaiku, a hram je veoma jedinstven po tome što ima tri oltara. Pored centralnog, nalaze se dva bočna oltara posvećena svetom despotu Stefanu Lazareviću i preobraženju gospodnjem.

Najveći bogorodičin mozaik na svetu je mozaik „Presveta Bogorodica Šira od nebesa” i deo je crkve Svetog Marka u Beogradu. Ova crkva ima prebogatu riznicu. Sa desne strane, uz južni zid se nalazi bakarni sarkofag u kojem počivaju zemni ostaci cara Dušana, prenete iz njegove zadužbine, manastira svetog Arhangela kod Prizrena.

Na severnoj strani je grobnica od belog mermera u kojoj su sahranjeni zemni ostaci patrijarha Germana Đorića. Ono što krasi samu unutrašnjost crkve i čini je veoma posebnom je tron patrijarha srpkog i kralja koji je smešten ispred samog oltara. Takođe, crkva Svetog Marka je vrlo jedinstvena jer se u njoj nalazi čudotvorna ikona Beogradska Bogorodica.

Tajne koje krije crkva Svetog Marka u Beogradu

Krstionica crkve je mesto gde se čuva bogata zbirka pravoslavnih ikona i spisa osamnaestog i devetnaestog veka, a u kripti crkve su sahranjeni poslednji kralj iz dinastije Obrenovića, kralj Aleksandar Obrenović i njegova supruga Draga Mašin, pa je crkva smatrana za grobnicu porodice Obrenović.

Čudna sudbina crkve je htela da se ovo versko zdanje smesti baš tu gde jeste danas, pa se crkva Svetog Marka već decenijama nalazi na prostoru prepunom simbolike. Na mestu gde je danas crkva Svetog Marka na Tašmajdanu, godine 1830. pročitan je sultanov hatišerif o priznavanju autonomije Srbije unutar turske carevine. Crkva Svetog Marka u Beogradu je bila najveća pravoslavna crkva u predratnoj Jugoslaviji.

Put ka pećinama

Beograd ispod Beograda krije mnoge tajne, a ono što je veoma posebno i što crkvu Svetog Marka čini jedinstvenom je činjenica da se ispod crkve nalaze pećine, na 28 metara ispod zemlje. Naime, smatra se da su tašmajdanske pećine stare između šest i osam miliona godina. Procenjuje se da pećine potiču iz perioda kada su talasi Panonskog mora zapljuskivali greben koji se danas naziva Tašmajdan.

Ispod celog parka, a ujedno i crkve se nalazi sedam pećina, od kojih su neke prirodne, dok su neke iskopali i proširili Rimljani i Turci, iz kojih su vadili šalitru, pa ne čudi što su pećine u narodu poznate i kao Šalitrene pećine. U jednoj od pećina se nalazilo beogradsko staro groblje, u drugoj se veruje da su Turci palili mošti Svetog Save, a u jednoj od pećina su se u vreme Rimljana nalazili vodopadi.

Crkva je smeštena na pećinama koje su Beograđanima, kroz istoriju, služile kao skrovište od austrijskog bombardovanja u Prvom svetskom ratu. U Drugom svetskom ratu, pećine su postale veoma zanimljive Nemcima koji su ih preuredili, uveli struju u podzemlje i na taj način izgradili podzemne komunikacije. Pretpostavlja se da su ove pećine služile potrebama Nemaca i da su vodile ka svim bitnim tačkama u gradu. Ova nemačka skloništa su po oslobođenju prešla u ruke vojske, te su tako postala zabranjena za znatiželjne istraživače.

Kada je u pitanju crkva Svetog Marka Beograd mapa će pronaći idealnu putanju da svakoga ko je zainteresovan da vidi jedinstvenu versku građevinu u Beogradu dovede do ove srpske svetinje. Ono što je zanimljivo je da istoimena crkva postoji i u Italiji i da je crkva Svetog Marka u Veneciji najpoznatija crkva u tom delu Italije.

Pored značajnih delova grada koji ga čine posebnim, kao što su Zemun i njegove draži, obale beogradskih reka, i naravno centar grada, posebno su značajna pravoslavna zdanja koja turisti u Beogradu često posećuju u želji da upoznaju religiju našeg naroda.

Iako je Beograd grad koji poslednjih godina rapidno napreduje i gradi se, iako su izgrađene brojne lepe građevine, parkovi i spomenici, crkva Svetog Marka u Beogradu pored hrama Svetog Save, sve oduševljava svojom lepotom, pa ako još niste kročili u ovu versku građevinu, vreme je da to što pre učinite.

Back to Top