Svake godine, u ponedeljak koji pada tačno 48 dana pre pravoslavnog Uskrsa, obeležava se početak Velikog ili Časnog uskršnjeg posta. Ovaj post je najduži i najstroži post u hrišćanstvu i zauzima veoma posebno mesto u pravoslavnom nasleđu.
Mada je za jedne izazov, a za druge izuzetno okrepljujuće iskustvo, Uskršnji post u savremenom dobu iznova dobija nova duhovna značenja, ali i sve više ukusnih recepata za pripremu posne hrane.
Dakle, ovaj dugi post traje punih sedam nedelja i završava se na dan najvećeg hrišćanskog praznika, Uskrsa, a svi vernici bi trebalo da se tokom ovog perioda uzdržavaju od određenih vrsta hrane, zlih i nečistih misli, kao i da ojačaju veru i vode moralno ispravan život.
Šta je post i zašto se posti?
Post je praksa koja nije strana skoro ni u jednoj religiji – u islamu se čitav sveti mesec Ramazan provodi u strogom uzdržavanju od hrane od svitanja do sumraka, dok se budistički monasi svakodnevno posvećuju postu od podneva do jutra narednog dana.
U pravoslavnoj veri postoje određeni periodi u toku godine kada se poštuje post na vodi ili ulju. Ono što je svima zajedničko, jeste da svaki post ima dublju duhovnu svrhu od same apstinencije od hrane.
Njegova suština je pročišćenje kako tela, tako i duha, vežbanje discipline, skromnosti i posvećenosti veri. Pravoslavni Uskršnji post simbolizuje period pripreme za najveći hrišćanski praznik – Uskrs, a vernici ga koriste kao vreme pokajanja, molitve i dobrih dela.
Trajanje i pravila Uskršnjeg posta
Uskršnji post traje sedam nedelja, od kojih svaka ima posebno ime i značenje. Ipak, pre nego što se udubimo u sam post, treba naznačiti i da je nedelja pre posta takođe značajna i obeležava se kao Bela nedelja.
Bela nedelja je specifična po tome što se u sredu i petak još uvek možete omrsiti, nakon čega započinje strogo uzdržavanje od svih namirnica životinjskog porekla.
Kada govorimo o Uskršnjem postu, on obuhvata sledećih sedam nedelja:
- Čista nedelja (Todorova) – post započinje strogim uzdržavanjem od hrane, posnim jelima na vodi i čišćenjem duha i tela. Sam naziv ove nedelje sugeriše i običaj koji ona nalaže – naime, ove nedelje je u toku je tzv. prolećno spremanje, kada se kuća čisti i sprema za predstojeći praznični period.
- Pačista nedelja – druge nedelje posta, ali i tokom skoro celog posta, nastavlja se uzdržavanje od mrsne hrane. Umesto nje, od ponedeljka do petka se posti na vodi, dok su subotom i nedeljom dozvoljeni ulje i vino. Deo posta su i česte molitve.
- Krstopoklona nedelja – u ovoj nedelji se posebno obeležava krst kao simbol vere. Vernici se klanjaju i mole, ali i posvećuju posebnu pažnju introspekciji i čistom duhu.
- Sredoposna nedelja – ovo je nedelja koja obeležava sredinu posta, a ko je uspeo da istraje u strogom postu do sada, od ove nedelje dobija novi podsticaj da završi i ceo post.
- Gluva nedelja – kako joj ime odaje, ova sedmica je posvećena održavanju unutrašnjeg mira i tišine. Sedam dana Gluve nedelje treba provesti u molitvi i radu na obnovi vere i duha.
- Cvetna nedelja – poslednja nedelja pred Veliku nedelju, koja nosi veoma značajnu simboliku Hristovog ulaska u Jerusalim, kada je Isus obasut cvećem i palminim grančicama. Cvetna nedelja je dobila naziv upravo po prazniku Cveti, koji se praznuje u tu nedelju, dok se subota obeležava kao Lazareva subota (Vrbica). Pored nastavka posta, u Cvetnoj nedelji se prave i venčići od poljskog cveća, koprive ili vrbe, kojima se potom okite kapije ili vrata doma.
- Stradalna nedelja – poslednja nedelja pred Uskrs, u kojoj se obeležavaju dani Hristovog stradanja uz molitvu i post.
Preporučene namirnice i posni uskršnji jelovnik
Tokom posta, vernici se pridržavaju ishrane bez mesa, mlečnih proizvoda i jaja. Dakle, može se reći da su na meniju veganski obroci.
Sa sve većom popularizacijom ovakvog načina ishrane u svakodnevnom životu, u jednu ruku je i post izuzetno olakšan, te se u mnogim prodavnicama domaće i organske hrane, na pijacama i u restoranima, mogu pronaći ili poručiti razne vrste veoma ukusnih i nutritivnih posnih jela i zanimljiva predjela.
Hrana koja je dozvoljena tokom posta često uključuje sledeće namirnice:
- Povrće i voće
- Orašaste plodove
- Pasulj, sočivo, leblebije, soju
- Ribu (samo određenim danima)
- Hleb, peciva, testenine (bez jaja)
- Med
- Biljna ulja (maslinovo, suncokretovo)
Danima kada je dozvoljeno konzumiranje ribe, često se pripremaju losos, oslić ili pastrmka, a obroci se mogu obogatiti raznim varivima i jelima na bazi mahunarki.
Neki od najpopularnijih posnih obroka uključuju prebranac, posne punjene paprike i posna sarma sa pirinčem, sojom ili mlevenim orasima umesto mlevenog mesa.
Tu su takođe i hladna predjela i ukusni biljni namazi kao što su: ajvar, razni ukusi humusa i mnoge posne pite (sa krompirom, pečurkama, zeljem, kao i slatke voćne pite).
Pored ishrane, tokom posta se preporučuje umerenost u svemu, uključujući način života, komunikaciju s drugima i svakodnevne aktivnosti.
Post nije samo fizičko uzdržavanje, već i prava prilika za jačanje karaktera, posvećenost veri i dublje razumevanje duhovnih vrednosti. Kroz disciplinu, molitvu i dobra dela, vernici se pripremaju za radostan praznik Hristovog vaskrsnuća.