Štednja po definiciji znači čuvanje viška sredstava i odlaganje njihovog trošenja. Bankarska štednja jedina donosi kamatu na uloženu štednju pa se deponovanjem i zarađuje.
Ovo je jedina usluga kod koje banka plaća vama za pružanje svojih usluga. Razlog za to se nalazi u činjenici što je ona finansijski posrednik između pribavljanja sredstva putem prikupljanja depozita i kreditiranja stanovništva i takvim plasiranjem sredstava. Ipak, samo u prvom slučaju se ostvaruje kamata na štednju i zarada, a da se ništa ne radi.
Sigurno je da bi svako voleo da zaradi što više i zato je važno znati koji su elementi važni i čine važne delove štednje od kojih zavisi konačan iznos koji se dobija nakon što istekne period štednje.
Štedite mudro, zaradite maksimalan iznos, pročitajte sve detalje u nastavku teksta.
Koliko novca želite da uložite?
Prva stavka od koje zavisi koliku ćete zaradu ostvariti je depozit, tj, novac koji će se uložiti na određen vremenski period.
Dobro je razmisliti koja je to maksimalna suma koja se može odvojiti pa se u krajnjem slučaju ona može uplatiti na više računa pa da novac bude dostupan u različitim periodima, a da zaradi maksimalan iznos.
Banke su najbolja opcija za deponovanje sve vaše ušteđevine jer čuvanje u slamaricama niti donosi zaradu niti je bezbedno iz više razloga.
Svako pomisli najpre na krađu, ali se češće dogodi da se novac jednostavno izgubi, zaboravi mesto gde je sakriven, a osim toga tu je i nenamerno uništenje usled poplave, požara i sličnih situacija. Zato je banka jedino i najbolje rešenje.
Kamata na štednju – kako ostvariti maksimalnu zaradu?
Odabirom pravog modela i programa kod kog je kamata na štednju najviša je preduslov za maksimalnu zaradu.
Narodna banka podstiče štednju u dinarima pa je kod svih banaka kamata na štednju u dinarima viša, a naročito ako je i period oročenja dug.
Ipak, odlična zarada je i kada se odabere štednja u devizama jer i za ovu grupu kamata na štednju raste pa je nekima isplativo uložiti i u deviznu štednju koja takođe donosi zaradu i odgovara mnogima.
U kalkulacije treba uračunati i konverziju novca koja je gubitak pa ako vam je ušteđevina sada u dinarima neka i ostane u toj valuti, a ako je u devizama razmislite hoće li ostati tako. U svakom slučaju ako se novac troši u našoj zemlji on mora biti u domaćoj valuti pa je konverzija neophodna pre ili kasnije. O svemu je važno dobro razmisliti.
Oročena ili štednja po viđenju?
Važan faktor koji utiče na visinu zarade na štednju jeste dogovoreni period deponovanja koji direktno utiče da kamata na štednju bude što viša.
Razmislite da li bi vašu štednju deponovali na 6 meseci, 12 meseci, 25 meseci… ili bi ipak odabrali štednju po viđenju koja ima nisku kamatu, ali je novac uvek na raspolaganju.
Većini klijenata je teško da odluče da se dugoročno odreknu novca tako da bi trebalo birati kombinovane modele štednje koji dozvoljavaju da se deo sredstava povuče, a da se ne ugrozi ugovorna obaveza.
Banke imaju različite modele štednje i na različit način obračunavaju kamatnu stopu. U slučaju da vam ne odgovara neki od ponuđenih modela uvek možete da se obratite banci i tražiti nešto drugačije uslove koji se itekako mogu korigovati.
Da li štednja uvek donosi profit? Apsolutno da, i to ne samo realnu novčanu, već i korist čuvanja novca na bezbednom mestu sa zaradom nakon završetka perioda deponovanja.
Svako bi želeo da ostvari što veću zaradu pa da bi to i ostvarili važno je prikupiti što veću količinu novca, najbolje u dinarima i odabrati što duži period štednje. Onda uporedite ponudu nekoliko banaka i pronađite najvišu kamatnu stopu i odlične uslove štednje.Precizirajte sve uslove i deponujte ušteđevinu bez straha, nećete pogrešiti, država je garant da nikakvih gubitaka neće biti, jedino možete zaraditi!